Na učenje kod djece utiče mnogo faktora. Svaki od njih, na svoj način, manje ili više utiče na proces učenja i usvajanja znanja.
Najčešće se navode sljedećih šest:
1. Fiziološko stanje
Za uspješno učenje izuzetno je važno vaše zdravstveno stanje, način na koji se hranite, boravak na vazduhu, fizička aktivnost, dovoljno sna…
2. Motivacija
Odugovlačite početak učenja, dosadno vam je dok sjedite iznad knjige, čitate, ali pamtite vrlo malo, govorite sebi kako morate da učite, a ipak ne učite, krivite sebe zbog toga…
Ovo sve znači da niste motivisani za učenje.
Kako da probudite motivaciju?
Glavni podsticaj učenju jesu pozitivan stav i volja, ugodne misli, pozitivna očekivanja. Gotovo 50% uspjeha zavisi od toga koliko imate pozitivan stav na sve oko sebe. Ishod često zavisi od očekivanja.
Još jedna dobra tehnika je da uredite prostor za učenje. Urednost je pola učenja (misli se na plan, radnu torbu, sto…). Napravite optimalnu temperaturu, neka prostorija u kojoj učite bude osvjetljena, ne mijenjajte mjesto za učenje (ista situacija stvara pozitivne asocijacije za učenje).
Slušanje muzike je takođe dobra strategija. Muzika jača um, oslobađa kreativne sposobnosti, čini tijelo zdravim. U knjizi „Mocartov efekt” Don Kampbel navodi da ugodna, nenametljiva i tiha muzika i do pet puta olakšava učenje i motiviše učenika.
3. Rad na času
Ovo podrazumijeva aktivno prisustvo na času (učešće u diskusijama, postavljanje pitanja…), zapisivanje bilješki, praćenje nastave sa punom koncentracijom…
4. Planiranje učenja
Planiranje je jako važno jer povećava efikasnost učenja. Vrlo je bitno da napravite plan učenja na dnevnom i nedjeljnom nivou. Kod kreiranja dnevnog plana vodite računa koliko predmeta ćete učiti danas, kako ćete ih rasporediti, napravite da plan bude realan i izvodljiv, da između svakog predmeta postoji odmor, da odmor sadrži i neku ugodnu aktivnost (Internet, odlazak u bioskop, na piće i sl).
Pravljenje nedjeljnog plana učenja je neophodno jer vi imate i svoj privatni život, interese i želje. Kreiranje nedjeljnog plana pomoći će vam da steknete radne navike i omogućiti kontrolu nad vašim aktivnostima.
5. Snalaženje u materiji koja se uči
Kada učite, vrlo je važno da razlikujete bitno od nebitnog, da sažimate gradivo u obliku vlastitih bilješki, da uočite ključne riječi i pojmove, da sadržaj prepričate svojim riječima tj. da izbjegnete doslovno citiranje i učenje napamet.
6. Ponavljanje i uvježbavanje gradiva
Veoma je bitno da ponavljate gradivo koje ste prešli kao i da znate koliko puta to treba učiniti. Da bi se gradivo dobro naučilo, treba da ga ponavljate i nakon što ste ga prvi put tačno prepričali. Ovakav način učenja će vam pomoći da prevaziđete strah na ispitu i da tečno i razložno odgovorite na pitanje.
SAVJETI ZA EFIKASNO UČENJE
-Napravi raspored dnevnih aktivnosti, isplaniraj vrijeme za učenje, odmor i razonodu.
-Uči svakog dana u planiranom terminu!
-Napravi plan učenja: gdje ćeš učiti, šta i kojim redoslijedom.
-Najbolje je učiti za stolom, jer održava budnost.
-Pored sebe drži samo predmete neophodne za učenje.
-Uvijek uči u istom radnom prostoru ili kutku, dobro osvijetljenom i provjetrenom.
-Obezbijedi što mirnije uslove za učenje – bez muzike i telefonskih poziva.
-Kad god ispuniš plan, nagradi sebe nečim što voliš da radiš!
-Ako ti je „kondicija“ za učenje slaba, počni sa umjerenim planovima koje možeš da ispuniš.
-Prvo, dok si odmoran, uči gradivo koje je teže.
-Prije učenja novog gradiva, podsjeti se šta si prethodno učio iz tog predmeta.
-Nemoj da učiš srodne nastavne predmete jedan za drugim, da ti se ne bi sve pobrkalo!
-Pravi pauze između učenja različitih gradiva, tako smanjuješ vjerovatnoću da se prethodno učeno gradivo zaboravi ili pobrka sa novim.
-Nemoj da učiš noću! Čovjek ima svoj biološki sat, prema kome je noć predviđena za spavanje, a ne za učenje, pa će ti biti mnogo teže da zapamtiš gradivo.
-Nemoj da planiraš učenje odmah poslije ručka!
-Dokazano je da je najefikasnije vrijeme za učenje od 8-11h i popodne od 16-19h.
Ako nešto ne razumiješ – pitaj nekoga da ti objasni!
JOŠ NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA ZA USPJEŠNIJE UČENJE
Kad god osjetiš fizički umor ili da počinješ da se kočiš od sjedenja, ustani, protegni se, uradi nekoliko čučnjeva, dotakni prste na nogama bez savijanja koljena… Možeš povremeno i da odeš na trčanje, tako da ti kiseonik „prostruji“ tijelom i mozgom.
Uzimaj manje obroke, uzimaj ih često ako si gladan, nemoj da se izgladnjuješ, ali ne treba ni da se prejedeš.
Namirnice „dobre za mozak“: riba, ovsene pahuljice, musli, banana, avokado, prokelj, zelena salata, dinja, kikiriki, čaj od nane.
Svjež vazduh pomaže da budeš koncentrisan, zato često luftiraj prostoriju u kojoj učiš.
Redovno dovoljno spavaj – kad se fizički ne osjećaš dobro, kad si neispavan, ni mozak tada ne funkcioniše najbolje.
