„Premaleni izazovi vode u dosađivanje, a preveliki u obeshrabrenost. Postoji optimalna količina izazova pri kojoj su učenici zaokupljeni, ali ne i preopterećeni.“
Kako pomoći učenicima u postizanju osjećaja zadovoljstva i sreće kako bi bolje napredovali u ukupnom razvoju?
Nekoliko savjeta možete pročitati u nastavku. Napisali su ih doktori obrazovnih nauka s harvardske Graduate School of Education.
Istraživanja su pokazla da je najjači pokazatelj sreće – više negoli su to novac i zdravlje – snažna društvena povezanost. To vrijedi i za odrasle i za djecu.
Christina Hinton (magistar obrazovnih nauka od 2006. i doktorica obrazovnih nauka od 2012.), kao osnivačica i direktorica međunarodnog centra za istraživanje obrazovanja (Research Schools International) nakon što je gotovo cijelu deceniju u saradnji sa školama širom svijeta provodila istraživanje rada u nastavi, dobro je upoznala vrijednost srećnih učenika i učitelja.
Za vrijeme doktorskih studija, proučavajući osjećaj sreće u osnovnim i srednjim školama, otkrila je kako je povezan s motivacijom i obrazovnim postignućima. Na temelju istraživanja takođe je zaključila kako stvaranje snažnih veza i odnosa, kako s učiteljima, tako i s razrednim kolegama i prijateljima, bitno utiče na osjećaj sreće kod učenika.
Danas, više nego ikada, potrebno je prepoznati načine na koji se potiče osjećaj sreće te povezanost, jer živimo u vremenima u kojima su razdvajanje i odvojenost sve zastupljeniji (naročito u razdoblju pandemije, ali i ostalih kriza koje zahvataju savremen svijet) te Hinton kaže da to i nije tako teško postići.
U nastavku možete pročitati nekoliko njenih preporuka.
Istraživanja su pokazala da premaleni izazovi vode u dosađivanje, a preveliki u obeshrabrenost.
„Postoji optimalna količina izazova pri kojoj su učenici zaokupljeni, ali ne i preopterećeni, a zove se zonom proksimalnoga razvoja [koncept je razvio psiholog Lev Vygotsky, a označava razliku između onoga što učenici već mogu samostalno obaviti i onoga što ne uspijevaju obaviti bez tuđe pomoći.“
Bitno je znati postaviti realistične ciljeve. Na primjer, pri nastavi na daljinu učitelji su morali imati na umu da svi učenici ne napreduju brzinom jednakom onoj koja se postiže u učionici te su stoga ciljeve prilagodili novim okolnostima.
U vanrednim okolnostima učenicima je potrebna dodatna emocionalna podrška, a pritom je od osobita značenja izgradnja snažne zajednice. Na primjer, kada se radilo o učenju na daljinu, učitelji su pronalazili nove načine povezivanja s učenicima: ponudili bi im određeno vrijeme za konsultacije odnosno razgovor, a bilo je i onih koji su organizirali kakav društveni događaj na mreži. Isto je i moguće i poželjno i u neposrednoj nastavi.
Veliku ulogu ima učiteljeva sposobnost suosjećanja, naročito kod učenika koji su skloni odustajanju.
„Ne znamo s čime se učenici suočavaju u svojim domovima. Ponudite im saosjećajnost, razumijevanje i potporu. Umjesto kažnjavanja postavite zdrave granice s prirodnim posljedicama.“
Kada se učenici osjećaju srećno i zadovoljno, njihova motivacija raste te više i učinkovitije napreduju u postizanju obrazovnih ciljeva.
Hinton kaže da postoji niz načina koji služe podsticanju takvih osjećaja:
1.) Podsjetite sebe i svoje učenike na osjećaj zahvalnosti.
„Istraživanje pokazuje da već skromno ulaganje kojim se promiče zahvalnost ima velik uticaj na osjećaj sreće i zadovoljstva“, iznosi Hinton te dodaje kako nastavu možete početi tako da zamolite učenike neka napišu jednu do dvije rečenice kojima će izraziti na čemu su u tome trenutku zahvalni.
2.) Pružajte podršku drugim ljudima.
„Ako želite osjećati i širiti sreću i zadovoljstvo, morate se usmjeriti na pružanje podrške drugim ljudima.“
Ohrabrivanje učenika da se uključe u činjenje dobra te da to postane dijelom njihove svakidašnjice, dobar je način, a učitelji mogu organizovati i pojedine akcije u koje će se uključiti cjelokupni razred.
3.) Ne zaboravite na humor i smijeh.
Pronaći razloga za smijeh – nije uvijek lako, ali je vrijedno truda.
„Smijeh ne samo da čini dobro našem osjećaju blagostanja i sreće, nego utiče i na fizičko zdravlje.“
