Odrastanje među brojnim knjigama ima nevjerovatan uticaj na razvoj inteligencije, tvrde naučnici.
Naime, jedno istraživanje koje je obuhvatilo 160.000 ljudi u periodu od četiri godine pokazalo je da kućna biblioteka od 80 knjiga i više donosi brojne dobrobiti za dječiji mozak.
Ova australijska studija je pokazala i da je prosječan broj knjiga u domaćinstvu 114 knjiga. Istraživači tvrde da kućna biblioteka ima veliki uticaj na promociju čitanja i matematičke vještine nego na sam fakultet.
Studija, koju je vodila dr. Džoana Sikora sa australijskog Nacionalnog Univerziteta, kaže da je najveća prednost u pismenosti, računanju i informatičkim sposobnostima odraslih kada je dom imao od 80 do 350 knjiga. Ali, nije vidljiv dodatni dobitak iznad tog broja.
Prema studiji, skandinavske porodice su imali najveće zbirke knjiga, pa tako 14 posto Norvežana i 13 posto Šveđana imaju u kući više od 500 knjiga. Međutim, samo nekoliko zemalja u prosjeku posjeduje manje od 80 knjiga: Čile, Grčka, Italija, Singapur i Turska.
Roditelj koji čita ima dijete koje čita
Djeca nas oponašaju u svemu, pa tako i u čitanju, tvrde naučnici, pa upravo zato broj knjiga u domu govori o kulturi čitanja koja se prenosi na njih.
Jako rano, već sa šest mjeseci beba je spremna na prve slikovnice. Posmatra ih, grabi ih i stavlja u usta. Počinje da shvata da su oblici u slikovnicama slike. Iako beba još ne može da prati priču ona uživa u glasu roditelja koji joj nešto priča.
Prve slikovnice treba da budu šarene i mekane, pune jarkih boja, a bebama je zanimljivo kad iz njih nešto ‘ispada’.
Uz čitanje djeca uče i jezik i bolje se koncentrišu.
Kada malo poraste, nešto prije prvog rođendana, beba već može malo duže da se koncentriše. Knjižice od čvrstog kartona s nekoliko stihova koji se rimuju pun su pogodak.
Kako dijete raste tako se mijenja i sadržaj slikovnica, a svakom novom pričom dijete usvaja nove riječi i obogaćuje svoj vokabular.
