Vježbanje nije samo beskonačno ponavljanje jednog te istog. Vježbanje mora biti osmišljeno tako da podstiče mozak da što više radi.
Kako možeš da izgradiš jače veze između nervnih ćelija? Evo nekoliko savjeta i strategija.
Vježbanje
Naravno! Ali vježbanje nije samo beskonačno ponavljanje jednog te istog. Vježbanje mora biti osmišljeno tako da podstiče mozak da što više radi. Nove vještine stičeš birajući određene oblasti u kojima želiš da napreduješ. Ako ti je zanimljiv jo-jo, a želiš da naučiš nove trikove, moraš da vježbaš. Ali teže trikove nećeš naučiti ako ponavljaš samo osnovne pokrete. Odvoji svakoga dana malo vremena za vježbanje trikova, sve dok ne budeš u stanju da ih izvedeš bez greške.
Ako želiš stalno da napreduješ, moraš da vježbaš sve teže i složenije zadatke. Kada je u pitanju jo-jo, to može da znači izvođenje komplikovanijih trikova. Ako želiš da postaneš ozbiljan čitalac, moraš birati bolje knjige. Ukoliko hoćeš da bolje sviraš saksofon, trebalo bi da vježbaš složenije kompozicije. Možda ćeš se čak odvažiti da sviraš solo na sljedećem koncertu tvog muzičkog sastava.
MALA PROBA
Testiraj sposobnost svog mozga da stvara neuronske puteve desetodnevnim izazovom. Odaberi aktivnost koja će zahtjevati malo vježbanja i rada, bez suvišnog naprezanja. Evo nekoliko ideja:
-Nauči napamet pjesmu
-Nauči azbuku znakovnog jezika
-Nauči da žongliraš
-Nauči glavne gradove svih država na svom kontinentu
-Izgovori azbuku unazad za manje od 30 sekundi
-Broj do 50 na stranom jeziku
-Nauči da pišeš rimske brojeve do 50
Vježbaj odabranu aktivnost po deset minuta dnevno tokom deset dana. Nemoj da preskočiš nijedan dan i nemoj da vježbaš manje od deset minuta! Svakoga dana poslije završenog vježbanja zapiši svoje utiske. Šta ti je bilo teško? Koje su lekcije naučene u tom procesu? Kako napreduješ? Da li možeš da kažeš da je bilo lakše nego prethodnog dana?
Čak i ako ne savladaš odabranu vještinu za tih deset dana, vjerovatno ćeš postići veliki napredak.
Usredsredi se na cilj
Kada vježbaš neku vještinu ili radiš na nekom zadatku, ponekad si u iskušenju da razmišljaš samo kako da to što prije obaviš. Više se koncentrišeš na završetak posla nego na pitanje zašto to radiš.
Recimo da želiš da naučiš trik sa jo-jo lopticom i riješiš da vježbaš po deset minuta dnevno. Ali ako se ne usredsrediš na ono što učiš – umjesto toga, više gledaš na sat razmišljajući samo o tome kada će proći tih deset minuta – nećeš mnogo naučiti.
To se češće dešava sa aktivnostima koje ti nisu zanimljive, za razliku od hobija kojim se baviš iz zadovoljstva. Možda ti je nastavnik matematike nešto zadao da naučiš. Ako ti je cilj samo da popuniš radnu svesku, misleći da će problemi nestati kada to uradiš, možda ćeš kasnije zažaliti. To je zato što se u školi znanje nadovezuje jedno na drugo. Zadaci koje vježbaš u radnoj svesci ne samo da neće nestati već će vjerovatno postajati još složeniji. Zato je najbolje da odmah na početku naučiš ono što je osnovno, umjesto da dovedeš sebe u situaciju da zaostaješ.
Sjeti se vremena kada je trebalo da naučiš množenje brojeva.
Ako ti je tada bilo teško da savladaš gradivo i ako je cilj tvog vježbanja bilo samo dobijanje prelazne ocjene (a u školi se i prepisivalo), sve je učinjeno još komplikovanijim. Možda ti je laknulo kada ste prešli na dijeljenje i javila se misao: Dobro je!
S množenjem smo završili! Ali ubrzo shvataš da ti je množenje potrebno radi provjere problema sa dijeljenjem, a kasnije ćeš morati da množiš i razlomke i decimalne brojeve. Množenje je osnovna vještina koju koristiš i na koju nadograđuješ druge vještine.
To se dešava u gotovo svim predmetima u školi i u svim oblastima života. Ako nešto ne razumiješ, za tvoje ocjene i tvoj mozak najbolje je da postavljaš pitanja, da više vježbaš i dobro naučiš gradivo prije nego što nastavite dalje. Tvoji nastavnici žele da im kažeš kada ti je potrebna pomoć. Oni će se radije potruditi da ti objasne ono što ti nije jasno nego da brže-bolje pređu na novo gradivo.
Obrati pažnju na povratne informacije
Da bi ti mozak bolje radio, važno je i da obratiš pažnju na povratne informacije koje dobijaš od odraslih članova porodice, nastavnika, trenera i prijatelja. Savjeti i uputstva ti pomažu da vidiš i razumiješ nešto što samostalno možda ne primjećuješ. Pomoć ili drugačije mišljenje osoba sa više iskustva mogu ti povećati šanse za uspješno učenje. Saslušaj njihove prijedloge i pokušaj da ih sprovedeš u djelo.
Ako nešto učiš bez nastavnika ili trenera, a želiš bolje rezultate, potraži povratne informacije. Da li imaš nastavnika, roditelja, komšiju, prijatelja ili člana porodice koji nešto zna o onome što učiš? Možeš li da zamoliš da pogleda to što radiš i da ti da korisne savjete i svoje mišljenje?
Možeš čak da zatražiš pomoć od svojih vršnjaka ili nekoga ko je malo stariji od tebe. Na primjer, ako želiš da naučiš kako se izvodi felš udarac u fudbalu, zamoli drugaricu iz tima da ti pokaže. Ukoliko želiš da bolje pišeš pismene sastave, zamoli drugara koji bloguje da pročita tekst na kom radiš. On ti može dati povratne informacije kao neko ko je tek nedavno naučio tu vještinu i još je usavršava.
Brini se o svom mozgu
Da bi ti se mozak razvijao i bolje radio, moraš se brinuti o njemu. Ako namjeravaš da ga suočiš s izazovima i ispuniš novim znanjem, trebalo bi da mu obezbijediš visokokvalitetno gorivo i odmor.
Ne možeš sipati limunadu u rezervoar i očekivati da se automobil pokrene. Isto tako, slatkiši i čips neće pomoći da razmišljaš i da se razvijaš. Ako želiš da ti mozak radi najbolje što može, vodi računa o ishrani. Tvom mozgu koriste mnoge namirnice, kao što su jaja, orašasti plodovi, voće i povrće. Prirodna hrana jakih boja, kao što je spanać, paprika, bundeva, bobičasto voće i losos, takođe veoma koristi mozgu. Sjeti se boja duge. Što je porcija šarenija, to više hranljivih materija unosiš u organizam.
Jedi orašasto voće umjesto zašećerenih voćnih tabli. Odaberi voće umjesto slatkiša. Ako možeš da biraš, umjesto bijelog hljeba jedi integralni hljeb. Potraži na internetu više informacija o hrani korisnoj za mozak.
Tvoj mozak je u najvećoj mjeri sačinjen od vode. To znači da je važno da svakodnevno piješ mnogo tečnosti. Moždanim ćelijama je potrebna voda da bi pravilno funkcionisale i da bi mozak ostao koncentrisan. Ako ne piješ dovoljno vode, čak će ti i pamćenje biti slabije.
Tvom mozgu je potreban odmor u vidu dobrog sna. Djeci od devet do dvanaest godina potrebno je oko deset sati sna dnevno. Tvoj mozak najbolje radi ako uveče odlaziš na spavanje i ujutru ustaješ uvijek u isto vrijeme – čak i vikendom.
Najzad, za zdrav mozak potrebne su i fizičke vježbe. One pomažu da se mozak bolje snabdijeva kiseonikom i krvlju, što pozitivno utiče na pamćenje i sposobnost učenja.
Kretanje je takođe sjajan način na koji se um odmara od silnog razmišljanja i analiziranja. Dok šetaš, tvoj um je oslobođen teških zadataka i imaš priliku da udahneš malo svježeg vazduha. Ponekad najbolje ideje dobiješ dok voziš bicikl, trčiš, igraš se na ulici i igralištu ili radiš sklekove. Vježbanje pojačava lučenje hormona sreće zvanih endorfini u tvom organizmu, što ti pomaže da imaš pozitivna osjećanja i može da ti popravi raspoloženje. Možda ti je baš to potrebno za smišljanje novih ideja za projekat na kojem radiš.
Mozak obavlja mnoge važne poslove, a ti gospodariš svojim mozgom. Ključno za jačanje funkcije mozga je da napraviš izbor misli i aktivnosti kojima želiš da posvetiš pažnju. Ti svom mozgu stalno pišeš novi plan rada. Dnevne rutine koje biraš da obaviš i ono što biraš da naučiš neuronski su putevi koje ćeš ojačati. Sada kada znaš kako mozak radi, možeš bolje da ga vježbaš da bi se razvijao i postao pametniji.
