Godinama se smatralo da je učenje stranog jezika u predškolskom uzrastu uzaludno. Međutim, novije studije su pokazale da je najbolje vrijeme da dijete nauči neki strani jezik tokom prve tri ili četiri godine života. Navešćemo nekoliko razloga zašto je dobro da se dijete izloži nekom stranom jeziku tako rano u životu.
Učenje jezika je prirodan proces dok su djeca mala
Odrasli često pokušavaju da uče jezike na jedan vještački način. Većina ljudi, na primjer, može da izdeklamuje glagolske promjene neke strane riječi, ali kada treba da govore na tom jeziku, nailaze na problem. S druge strane, kada se u proces učenja jezika uđe na način kako to čine djeca, kroz igru, istraživanje i otkrivanje, jezik može da se nauči brzo i lako. Djeca koja odrastaju u zdravom okruženju nauče bar 2000 osnovnih riječi do svoje četvrte godine. Kada samo posmatrate način na koji bebe uče da govore vidite koliko je to za njih prirodno. Tokom prvih šest mjeseci života, bebe brbljaju koristeći oko 70 različitih zvukova koji čine glasove svih jezika sveta. Potom nauče da govore koristeći samo glasove i riječi koje čuju u svom okruženju, naročito od roditelja ili onih koji provode najviše vremena sa njima. Nakon toga bebin mozak gubi sposobnost da proizvodi govor koji ne čuje.
Tokom ovog perioda, naročito tokom prve tri godine života, postavljaju se temelji za razmišljanje, jezik, stavove, sposobnosti i druge karakteristike. Stoga bi bila šteta da se ne iskoristi djetetova prirodna sposobnost za učenje tokom tih najvažnijih godina, kada je učenje stranog jezika jednako lako kao učenje maternjeg. Kako se 50% sposobnosti za učenje razvija tokom prvih godina života, a dodatnih 30% do osme godine, treba podsticati rano učenje i razvoj jer u ovom periodu diječiji mozak formira svoje glavne načine učenja. Postoji šest glavnih načina, a to su učenje putem vida, zvuka, ukusa, dodira, mirisa i aktivnosti. Od informacija stečenih u ovom ranom uzrastu proisteći će sve ostalo što jedna osoba nauči kasnije tokom života.
Kako ovi načini učenja mogu da se povežu sa učenjem stranog jezika? Evo nekoliko ideja:
- Učite kroz aktivnost. Igrajte se, spremajte hranu, prošetajte se. Dok komunicirate sa djecom tokom ovih aktivnosti, pričajte na stranom jeziku.
- Koristite slike i zvuke. Izgovarajte glasove koji na zabavan način prate neku sliku.
- Učenje treba da bude zabavno. Što je učenje jezika zabavnije, to će dijete više željeti da istraje u tome. Učenje kroz igru je najbolji način za to jer stvara emotivnu povezanost, a emocija vodi ka učenju.
- Neka učenje bude opušteno, ali neka predstavlja izazov. Nikada nemojte da izlažete dijete stresu postavljajući pred njega prevelike zahtjeve. Istraživanja pokazuju da 80% problema u učenju ima veze sa stresom.
- Učite kroz muziku i ritam. Muzika je jedan od načina da se angažuje veći dio mozga. Da li se i dalje sijećate pjesmica koje ste učili u ranom djetinjstvu? Većina ljudi ih se seća zato što se tekst povezan sa muzikom lakše pamti.
- Učite kroz pokret—koristite i um i tijelo. Um i tijelo su jedno. Međutim, tradicionalni sistem obrazovanja zahteva od djece da sjede po cijeli dan iako znamo da se bolje uči dok se krećemo. Zato podstaknite djecu da plešu i da se kreću u ritmu dok uče strani jezik.
- Učite kroz dodir. Igrajte se prstima dok pjevate dječije pjesmice.
- Učite kroz ukus. Neka djeca uče jezik dok jedu tako što će da imenuju hranu na stranom jeziku.
- Učite kroz miris. Osmislite igre sa mirisima. Sakrijte neki predmet pa neka dijete po mirisu pogodi šta je to, a da riječ izgovori na stranom jeziku..
- Neka vam cijeli svijet bude učionica. Neka svaki izlazak bude prilika za učenje. Koristite strani jezik dok brojite voće, opisujete prirodu, klasifikujete hranu…
