Kao i u svakom procesu učenja važno je imati realna očekivanja. Strani jezik se ne može usvojiti preko noći i ne postoji magična metoda čijom primjenom bismo za vrlo kratko vrijeme usvojili drugi ili strani jezik.
Ukoliko je moguće, proces usvajanja stranog jezika treba započeti prije šeste godine života. Brojna istraživanja su pokazala zbog određenih psihofizičkih i kognitivnih mogućnosti djeca u ranoj školskoj dobi sa lakoćom usvajaju strani jezik. Sa procesom učenja treba početi i ranije, ali zapravo tek u ranoj školskoj dobi djeca počinju svjesno ili nesvjesno upoređivati maternji i strani jezik. Usvajanje jezika je kreativan proces u kojem djeca na osnovu onoga što čuju kreiraju kognitivne veze i rekonstruišu gramatička pravila.
Dobro poznavanje maternjeg jezika je osnova za usvajanje stranog jezika, što je još jedan od razloga promovisanja kulture čitanja. Neosporno je da se djeca uživaju izražavati i na maternjem i stranom jeziku ukoliko se taj proces odvija na njima prilagođen način. Treba imati na umu da u ovoj dobi djeca razumiju ono što mogu vidjeti, čuti, osjetiti i dodirnuti, ali i da ne mogu razumjeti apstraktne pojmove, gramatički sistem te da učenje definicija i pravila može biti kontraproduktivno i demotivirajuće. Gramatički sistem stranog jezika se usvaja indirektno, kroz primjere, na sličan način na koji se usvaja i maternji jezik. Ono u čemu treba istrajati je tačan izgovor, intonacija i ritam. Za razliku od odraslih, djeca ovog uzrasta mogu vrlo lako usvojiti izgovor izvornih govornika stranog jezika.
Jezik je društvena kategorija te je u procesu njegovog usvajanja neophodna društvena interakcija. Djeca u ovoj dobi strani jezik najlakše usvajaju kroz igru i na taj način uživaju u cijelom procesu učenja. Kroz pažljivo osmišljene jezičke igre djeca i skoro da i ne primijete razliku između obične, svakodnevne igre i one osmišljene za usvajanje stranog jezika. Povezivanje ranijih izvanjezičkih iskustava u procesu učenja jezika je jako važno, jer će mozak sa lakoćom zapamtiti ono što može povezati sa ranije stečenim iskustvom.
Društveno ponašanje djece i njhova sposobnost usvaja stranih jezika su međusobno povezani. Usvajanje stanog jezika u ranoj dobi doprinosi razvijanju pozitivnog stava prema učenju uopšte, jača samopouzdanja djece, pruža osjećaj samostalnosti i naravno stvara osnovu za usvajanje znanja iz drugih disciplina.
Karl Gustav Jung je kazao da ‘najveći teret koji dijete može da nosi je neproživljeni život roditelja’. Iako već od malih nogu želimo da naša djeca postanu uspješni mladi ljudi koji govore nekoliko stranih jezika, pustimo ih najprije da budu djeca.
