Nekome učenje stranih jezika ide lakše, a neko se baš ne snalazi najbolje u tome. Ipak, postoji teorija da ako se svakome pristupi na pravilan način, ne postoji mogućnost da ne savlada makar osnove određenog stranog jezika.
Naravno da je vrlo važno i ko pokušava da prenese znanja jezika, jer osim što mora poznavati i gramatiku i pravopis tog jezika, odnosno riječnik, neophodno je da to bude stručnjak koji može za svakoga da pronađe odgovarajući metod rada.
Šta je to poliglota?
Ukoliko neko ima dovoljno znanja da može da komunicira na nekoliko stranih jezika i to ne samo na osnovnom nivou komunikacije, već i na višem, onda se smatra da je u pitanju poliglota.
Kako sama riječ potiče od dva grčka termina, a koja se slobodno prevode kao mnogo i jezik, te postoji i pojam bilingvalni, koji označava osobu sa dovoljnim nivoom znanja da komunicira na dva strana jezika, ali i pojam trilingvalne osobe, koja komunicira na tri strana jezika, to je sasvim logično poliglota neko ko zna na više od tri strana jezika da komunicira.
Trebalo bi napomenuti da postoji i pojam hiperpoliglota, a kojim se označava osoba sa znanjem 6 ili više stranih jezika. Iako je u pitanju relativno novi pojam, činjenica je da je on uglavnom prihvaćen u zvaničnoj upotrebi.
Dakle, logično se nameće da je poliglota osoba koja može nesmetano na višem nivou da komunicira na 4 ili 5 stranih jezika.
Kako postati poliglota?
U slučaju da vam sticanje znanja u toj oblasti ne predstavlja problem, odnosno ako lako usvajate i pravila akcentovanja, vrlo je vjerovatno da vam neće biti poteškoća da zvanično postanete poliglota.
Bitno je da izaberete odgovarajuću obrazovnu instituciju, a koja zapošljava provjerene stručnjake. Na taj način ćete biti sasvim sigurni da profesori imaju dovoljno i znanja i iskustva da mogu odabrati odgovarajući način za prenošenje predviđenog gradiva, te da će vam i omogućiti da relativno brzo i lako naučite određeni jezik.
Takođe je i vrlo važno i koje jezike budete izabrali tom prilikom, zato što je veća vjerovatnoća da postanete poliglota ukoliko recimo odaberete da učite jezike, čije je gramatička osnova manje – više slična.
Ako ste, na primjer imali prilike da tokom redovnog školovanja učite francuski jezik, ne bi trebalo da vam bude teško da savladate i španski i italijanski, pa čak i rumunski, jer je u pitanju donekle istovjetna gramatička osnova.
Međutim, možete se odlučiti i za kurs engleskog i njemačkog jezika, pa onda da pohađate i seminar norveškog jezika ili nekog drugog koji je vama interesantan.
Nemojte se opterećivati time da li ćete biti smatrani poliglotom ili ne, već težite da neprekidno stičete nova znanja.
