Zdrava komunikacija je veoma važna karika u zdravlju i razvoju djeteta. Logoped dr Nataša D. Čabarkapa govori o važnim karikama djetetovog razvoja.
Da li nam je zdravlje samo u zdravom voću ili povrću? U ovom neobičnom vremenu kada svi zatvaraju uši jer ne žele da čuju, oči jer ne žele da vide, ostavimo bar usta, ona će nam reći neke lijepe, ohrabrujuće riječi. Lijepu riječ koja vraća zdravlje i hrabri da idemo dalje. Lijepa riječ nam je kao topao čaj kada nas boli grlo. Lijepa riječ nam je kao lijek kada smo bolesni.
Kada pričamo o zdravlju djeteta, ne govorimo samo o tome da li su mu zdravi svi zubi, da li pravilno sjedi, hoda, skače, da li raste dovoljno za svoj uzrast, da li jede zdravu hranu, da li ide na spavanje na vrijeme. Da, brinemo i o svemu tome, ali zdrava verbalna komunikacija je ono što dijete čini svojim, od čega dijete "raste". Kada kažemo raste mislimo na sva ona pitanja koja hrane dječiju znatiželju, kroz koja dijete uči, sve one riječi kojim nam pokažu kako se dijete osjeća, šta voli, a šta ne, da li je gladno ili žedno. Sve kreće od komunikacije koja je prije prve riječi bila neverbalna, ali nam je ona i tada ukazivala na potrebe i želje djeteta.
Da bismo znali da djetetov govorno-jezički razvoj teče uredno bitno je da znamo koje su to govorne norme kroz koje dijete treba da prođe od rođenja pa do polaska u školu.
Pokazni gest – Preteča govora. Zašto? Zbog čega? Pokazni gest je preteča govora. Gestovi se kod djece javljaju prije pojave prvih riječi, podrazumjevaju pokrete tijelom kojim se prenosi poruka.
Kontakt pogledom – Zašto? Zbog čega? Kontakt pogledom je jedan od pokazatelja djetetove želje za ostvarivanjem komunikacije (prije nego što započnemo komunikaciju sa nekom osobom, prvo ostvarimo kontakt pogledom sa njom). Pokazatelj da je dijete svjesno sebe i osobe pored sebe.
Odazivanje na ime – Zašto? Zbog čega? Odazivanje djeteta na poziv imenom nam je jedan od pokazatelja da nas dijete čuje, percipira i da je svjesno sebe i svog imena.
Gest za daj – Zašto? Zbog čega? Veliki pomak u napretku djetetovog govorno-jezičkog razvoja, jer dijete izražava svoje potrebe i želje. Važno je da gest prati i verbalizacija (izgovaranje riječi daj), to je početak sponatne komunikacije.
Gest za mahanje (Pozdravni gest) – Zašto? Zbog čega? Uvijek izmami osmijeh i suze radosnice kod roditelja. Završetkom tretmana i polaskom kući dijete nam maše, što znači da nam se na svoj način obraća i komunicira.
Baci pet (kompletiranje akcije) – Zašto? Zbog čega? Još jedan gest koji pored razumijevanja govora uključuje i motorni pokret tj. akciju i kompletiranje akcije ukoliko je sagovornik započinje.
Tjelesna šema – Zašto? Zbog čega? Poznavanje tjelesne šeme je bitno zbog svjesnosti sebe, svog tijela i drugih osoba. Pokazuje nam i da dijete razumije, uspijeva da izvrši nalog i da ima razvijen pokazni gest. U odnosu na uzrast potrebno je da dijete poznaje određeni broj dijelova tela (što je dijete starije poznavanje tjelesne šeme je kompleksnije).
Motorna imitacija – Zašto? Zbog čega? Motorna imitacija je sposobnost djeteta da izvede viđeni pokret. Imitacijom dijete uči i stiče nove sposobnosti i vještine. Motorna imitacija je bitna kod izvođenja vježbi oralne praksije zbog toga što dijete imitira vežbe koje mu pokaže logoped.
Verbalna imitacija (onomatopeja) – Zašto? Zbog čega? Govor se razvija učenjem i imitacijom. Verbalna imitacija je ponavljanje djeteta onoga što je čulo. Najčešće počinje imitacijom zvukova iz prirode – onomatopejom.
Razumijevanje – Zašto? Zbog čega? Razumijevanje je sposobnost djeteta da ono što je čulo percipira, obradi i da mu značenje.
Od prvih gestova do prvih riječi, rečenica, od prvih pitanja pa do prvih zaključaka i njihovih sopstvenih mišljenja je dug put. Put koji je dug, ali prođe u treptaju oka. Put koji je duži za roditelje koji se bore da djetetu olakšaju razvoj. Danas se podsjećamo na značaj zdravlja i zdrave komunikacije. Komunikacije u svom pravom obliku - lijepa i živa riječ. U vremenu kada smo se sveli na modernu tehnologiju, na poruke, sms-ove, mejlove i na čitanje nečijih riječi umjesto na slušanje i razumijevanje onog drugog ko nam se obraća, čini nam se da smo postali samo govornici u komunikaciji, ali ne i sagovornici, da bismo nekog drugog saslušali i pomogli mu.
