Psiholozi su oduvijek svoj interes usmjeravali na ponašanje pojedinca te težili produbljivanju znanja o uzrocima i načinu na koji se neko ponaša. Dječija psihologija brojnim je istraživanjima o dječijem razvoju, odnosu između roditelja i djece te ponašanjima u ranom djetinjstvu inicirala pisanje mnogih knjiga, bestselera te brojne literature za savjetovanje roditelja.
Vjerujemo da bi svi roditelji rado bili upoznati s mišljenjima psihologa o odgoju djece iz svake knjige o roditeljstvu no istina je da im na kraju dana ostane premalo vremena. Upravo zato, u članku su izabrani najbolji i najkorisniji savjeti stručnjaka o odgoju djece kako bi roditeljima pomogli u odnosu s njihovom djecom.
Potrudite se razumjeti što vam dijete zapravo želi reći
Djeca svoje misli, osjećaje i potrebe pokazuju kroz ponašanje. Ako dijete uporno radi ono što ste mu rekli da ne radi, za to postoji razlog i na vama je da otkrijete koji je to. Tako npr. dijete koje je do nedavno bilo mirno postane agresivno – potrebno je pronaći podlogu novog ponašanja.
Dijete može postati agresivno iz različitih razloga – promjene u okolini, borba za sebe, nemogućnost da verbalizuje svoje potrebe, nerazvijene socijalne vještine, fizički uzroci (glad, umor), faza razvoja. Kada saznate uzrok ponašanja tek tada možete popraviti njegovo ponašanje u budućnosti.
Definišite djetetov problem i opišite mu njegova osjećanja
Djecu treba učiti emocijama i treba im verbalizovati njihova emocionalna stanja kako bi ih i djeca sama znala prepoznati kod sebe i drugih. Kada shvatite zašto se dijete ponaša tako kako se ponaša, definišite mu riječima njegovo stanje i nazovite njegove emocije imenom. Tako ćete pokazati djetetu da su sve emocije legitimne i da saosjećate s njim.
Smak svijeta zbog slomljenog keksa - svako svoj problem doživljava kao najveću tragediju u određenom trenutku
Mi odrasli imamo tendenciju umanjivati dječije probleme. Čine nam se ponekad nedovoljno bitnima jer ne razumijemo dječiju perspektivu. Svaki put kada osjetite potrebu da umanjite djetetov problem i kada mu krenete objašnjavati zašto nema potrebe da se uznemirava za stvari koje se vama čine nebitnima, sjetite se kako djeca doživljavaju slomljen keks.
Za odrasloga to nije ništa a za dijete to može značiti smak svijeta. To nije ono što je dijete očekivalo, što želi i za njega je to nepremostiva prepreka. S drugim problemima je isto tako...ne umanjujte ih.
Pohvalite dijete kada se trudi
Dijete kao i mi odrasli ponekad neće biti uspješno u svemu. Ako dijete ne doživi uspjeh ili pobjedu a vidite da se potrudilo, pohvalite ga. Tako dajete djetetu do znanja da nekad pobjeđujemo, nekada gubimo te da ste ponosi na njega jer je učestvovao i trudio se.
Dajte djetetu kontrolu (izbor)
Djeca vole osjetiti da imaju kontrolu (izbor). To možete iskoristiti na način koji je najbolji za sve. Npr. ako dijete pomaže u kupovini i planiranju obroka s većom će voljom te pripremljene obroke jesti jer je pri tome imao veliku ulogu. Ako sam izabere boju četkice za zube vrlo vjerovatno će s većom voljom prati zube. Koliko izbora ćete djetetu dati odlučite skladno njegovoj dobi.
Učite dijete kako da kontroliše frustracije i stres
Ne pretjerujte sa zaštitom djeteta, od ranog djetinjstva bi se trebalo znati nositi s frustracijama. Koliko god to zvuči kruto, to je dio svakodnevnice. Samo tako će razviti toleranciju na stres. Npr. kada dijete gradi toranj iz kocaka i sve mu se sruši, tada se razljuti i počne plakati. Objasnite mu da ga razumijete, da je to nezgodno što se dogodilo, dajte mu vremena da se isplače i nakon toga mu pokažite da može napraviti još veći toranj.
Spavanje shvatite ozbiljno
Higijena sna je važna za razvoj predškolskog djeteta. Spavanje je ključno za urednu koncentraciju, tjelesni razvoj te smanjivanje hormona stresa. Npr. bebe između 4. i 8. mjeseca koje nemaju dobar san, teže održavaju pozornost i manje su sposobne za sudjelovanje u nekoj aktivnosti. U tom razdoblju djeca spavaju barem 2 x dnevno (od 2 do 4 sata) dok po noći spavaju od 10 do 12 sati. Jednogodišnjacima treba između 14 -15 sati sna, dvogodišnjacima između 13-14 sati dok trogodišnjaci spavaju između 12- 14 sati.
Ne lažite djetetu
Većina roditelja misli da je u redu ako djetetu kažete da idete gledati film a zapravo idete kod zubara. Morate znati da je uvijek istina bolja opcija, pa čak i onda kada djetetu nije po volji. Važno je da vam djeca vjeruju i da budu emocionalno spremna na ono što ih čeka.
Budite dosljedni
Dosljednost i raspored daju djetetu osjećaj sigurnosti. Dijete mora osjetiti da je svijet predvidljiv i zato im je dosljednost potrebna. To ne znači da ručak mora biti uvijek u 13 h ili da niko ne može doći u goste nenajavljen već je cilj da se držite cjelokupnog rasporeda većinu vremena. Npr. dijete zna da nakon ručka ima slobodno pola sata prije učenja.
Dosljednost je važna i u disciplini. Djeca žele znati da zaista mislite to što kažete i da pravila ostaju ista. Za djecu je svijet velik i sve je novo a da bi se njihov stres smanjio i da bi se osjećali dobro, moraju imati parametre koji su nepromjenjivi. U suprotnom će biti zbunjena.
Izaberite za šta ćete se boriti
Vrlo je važno da izabirete svoje bitke, zbog vas i vašeg djeteta. Da li je stvarno važno ako je dijete obuklo istu majicu dva dana zaredom ako je s njom sve u redu? U sličnim situacijama stavite zadovoljstvo djeteta na prvo mjesto. Ako to znači da će se igrati bolje, ne kvarite mu dan s nebitnim stvarima. Odlučite se šta je važno a šta nije i o kojim stvarima se može pregovarati a koje su fiksne.
Vjerujte svom djetetu
Važno je da imate osnovno povjerenje u svoje dijete. Kako raste povjerite mu sve važnije zadatke i potičite njegovu samostalnost. Kada govorimo o djetetu jasličke dobi, dajte mu podršku u razvoju motorike (trčanje, skakanje, ljuljanje, istraživanje okoline i sl.), u samostalnoj higijeni (odlazak u toalet, pranje zubića, brisanje nosića, oblačenje i sl.) i u socijalnim vještinama (druženje s vršnjacima bez vas – vrtić).
Djetetu vrtićke dobi od 4. godine nadalje dopustite da samo dođe do rješenja problema, slušajte njegovo mišljenje, pitajte ga za mišljenje, pružite mu izbor (odjeće, prijatelja i sl.), potičite ga na samostalno rješavanje konfliktnih situacija, prepustite mu odgovornost da brine o svojim stvarima, prostoru.
Pripremite dijete
Djeca vole predvidjeti situacije kao i mi odrasli, posebno ako je nadolazeća situacija nova. Pripremite dijete na ono što ga čeka – dogovorite s njih ključna očekivanja.
Npr. dogovor za odlazak u park – kažite djetetu gdje planirate ići - danas idemo u park, dajte mu izbor igračaka - ako želiš sa sobom možeš uzeti loptu ali sjeti se da je moraš dijeliti s drugom djecom, opišite mu šta ćete još u parku raditi - možemo ići na tobogan ali moramo čekati u redu i pustiti drugu djecu koja su ispred nas da se najprije spuste niz tobogan. Tako ćete izbjeći iznenađenja za dijete koji mogu dovesti do problema.
Multietničnost, humanost i multikulturalnost
Stvarajte prilike za dijete da uči o drugim kulturama, nacijama, prihvatajte različite od sebe i budite model djetetu u razvoju odgovornog pojedinca. Sudjelujte u humanitarnim akcijama zajedno sa djetetom i učite ga da pomaže.
Pustite dijete da razvije svoju ličnost
Slušajte savjete psihologa i umjesto da formirate dijete prema vašim očekivanjima kakvo bi trebalo biti, istražujte i otkrivajte njegovu ličnost. Posve je normalno da dijete gledate kao dio sebe ali mu morate dati prostora da bude ono što je – iako to nije ono što ste vi imali u mislima.
