Djeca ne moraju biti podjednako vješta u oba jezika: dok jedan od njih bolje upotrebljavaju, drugi možda bolje razumiju, odnosno dok su u jednom aktivni govornici, u drugom su pasivni slušaoci.
Šta je bilingvizam? Termin bilingvizam mnogi definišu različito. Dok za neke predstavlja podjednaku sposobnost komuniciranja sa dva jezika, za druge znači sposobnost (pojedinca ili skupine) komuniciranja na dva jezika, ali s mogućnošću izuzetnih vještina samo u jednom od njih.
Bilingvizam (lat. bilinguis) ili dvojezičnost definiše se kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi sa dva jezika. Treba razlikovati nekoliko termina. Ranim bilingvizmom smatra se usvajanje oba jezika do četvrte godine, a kasnim bilingvizmom usvajanje drugog jezika poslije četvrte godine života. Simetrični bilingvizam označava podjednako poznavanje dva jezika, a asimetrični slabije poznavanje drugog jezika.
Dominantnost jednog jezika
Kod dvojezičnih govornika najčešće je jedan jezik dominantan. Dominantnost jezika podložna je promjenama pa tako u jednom periodu života djeteta (npr. u predškolskom periodu) dominantan može biti jedan jezik, a u idućem periodu (npr. u školskoj dobi) dominantan može biti drugi jezik.
Koji je jezik dominantan zavisi od kvaliteta i količine izloženosti svakom jeziku, dobi u kojoj se uči pojedini jezik i kontekstima u kojima koristimo svaki jezik. Upravo to je dokaz da je jezik u velikoj mjeri proizvod vježbe, ali i iskustva.
Kako djeca uče dva jezika istovremeno?
Djeca koja uče dva jezika istovremeno prolaze kroz iste razvojne faze govorno-jezičnog razvoja kao i djeca koja usvajaju samo jedan jezik pa se tako oko drugog mjeseca života javlja gukanje, nakon kojega slijedi period vokalne igre, a oko šestog mjeseca života javlja se brbljanje te dolazi do pojave prve riječi.
Pojava prve riječi kod djece koja usvajaju dva jezika može blago kasniti, ali još uvijek se prva riječ javlja u rasponu koji je predviđen i za jednojezičnu djecu, a to je u periodu od 8. do 15. mjeseca života. Jednojezična djeca usvoje vokabular od oko 50-ak riječi otprilike u 18. mjesecu života (dobni raspon je od 15. do 22. mjeseca). I dvojezična djeca takođe usvajaju 50-ak riječi u isto vrijeme, ali to se odnosi na riječi usvojene u oba jezika.
Kako dijete 'upija' jezike
Od prve do druge godine života jezici su još uvijek nediferencirani i može doći do "spajanja" jezika tj. djeca dijelove riječi iz jednog jezika spajaju s dijelovima riječi iz drugog jezika. Ovo obilježje dvojezičnog razvoja često brine roditelje i ponekad to smatraju znakom kašnjenja govorno-jezičnog razvoja djeteta, ali "spajanje" jezika potpuno je očekivano kod djece koja uče dva jezika.
Od druge do treće godine javlja se "miješanje" jezika tj. djeca često riječi iz različitih jezika koriste u istoj rečenici ili gramatička pravila jednog jezika prenose u drugi jezik. Iako često dolazi do miješanja jezika, istraživanja su pokazala da, dvojezična djeca ipak imaju metalingvističku svijest o postojanju dva odvojena sistema.
Oko četvrte godine života dijete ulazi u drugu fazu, odnosno počinje koristiti oba jezika kao posebne.
Novija istraživanja pokazuju da dvojezičnost u pozitivnom smislu utiče na kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, pažnju, radnu memoriju te da osobe koje tečno govore barem jedan strani jezik imaju manju mogućnost razvoja demencije ili gubitka kognitivnih sposobnosti u starosti.
Da bi djeca mogla tečno koristiti i govoriti dva jezika neophodna je vježba, učenje i ponavljanje.
