Istraživanja pokazuju da je mladi mozak mnogo dinamičnije strukture. Dvogodišnjak ima dvaput više veza u mozgu nego što će imati kao odrasla osoba. Zahvaljujući tim vezama, djeca nova znanja upijaju poput spužvi. Kako osoba stari, mozak odlučuje koje od tih veza su bitne, koje je znanje najvažnije, te slijedi gubitak veza koje mozak ne procijeni kao mnogo važnima.
Zbog toga mala djeca mogu učiti mnogo jezika. Dr. Susan Curtiss, profesorica lingvistike na Univerzieta California u Los Angelesu tvrdi da mala djeca mogu učiti onoliko jezika za koliko im vi možete osigurati konstantnu izloženost. Njihov mozak je otvoren i sposoban za to.
Zbog toga se čini kao tvrdnja da "djecu stranom jeziku treba izložiti što ranije" ima svoje uporište.
Ali znači li to da je učenje jezika beznadno za odrasle osobe i da odrasle osobe uče puno sporije?
Ne baš. Iako je mozak odraslih osoba toliko fizički različit u odnosu na dječiji mozak, odrasli ljudi mogu naučiti jezik jednako brzo kao i djeca, zahvaljujući bogatstvu iskustva koje odrasli ljudi imaju. Odrasli ljudi možda teže upijaju neke aspekte jezika intuitivno, ali oni uče s većim potencijalima i više pažnje polažu dubinskom znanju. Stoga sve novije studije zaključuju kako odraslima i djeci treba jednako vremena za usvajanje jezika. Jedina razlika je što djeca usvajaju instinktivno, a odrasli moraju “učiti” na klasičan način i osvijestiti učenje.
Nedavna studija provedena na sveučilištu u Engleskoj, University of Essex, objavljena u Medicinskom priručniku, dala je zaključke kako, ne postoji pravo vrijeme za učenje nekog jezika. Sve se svodi na to da djeca imaju više vremena za učenje jezika i manje su opterećena svakodnevnim obvezama pa se doima da ona zapravo brže uče.
Oni su opovrgnuli popularnu tvrdnju da postoji kritični period za učenje stranog jezika. Umjesto nje, glavna znanstvenica u timu koji je provodio istraživanje, Monika Schmid, tvrdi da je jedni razlog zbog kojeg su djeca odlični učenici stranih jezika, to što uz to što imaju više vremena i učenje smatraju normalnim procesom koje je sastavni dio njihovog životnog stila, dok su odrasli “lijeni” za učenje.
Hoće li dijete znati cijeli život jezik koji usvoji u ranoj dobi?
Neće. Osim ako ga cijeli život ne ponavlja. Kao što smo već spomenuli. Kako odrastamo mozak odlučuje koje su veze u mozgu i koja znanja bitna, pa za ona koja procijeni kao manje bitna postupno gubi i znanja nestaju. Sjetite se šta ste sve kroz školovanje naučili, pa zaboravili. Da bi neki jezik koji je dijete naučilo znalo i u odrasloj dobi potrebno je da dijete bude veliki talent za jezike i da su mu znanja jezika jako važna ili da strani jezik koristi i vježba često. Dakle ako vaše dijete krene učiti jezik s dvije godine, potrudite se da ne prekida učenje tokom cijelog školovanja, te da se konstantno u njemu usavršava.
